Folkhälsomyndigheten Din psykiska hälsa

Mo doarjut olbmo gii veadjá heittogit

Maid sáhtát bargat vai veahkehat earáid veadjit buorebut? Don it dárbbaš leat mielladearvvasvuođa áššedovdi vai sáhtát doarjut olbmo guhte veadjá heittogit.

Muhtumin mii dárbbašit veahki dahje doarjaga geas nu min lagašolbmuin vai veadjit buorebut. Don sáhtát doarjut iežat bearraša, ustibiid, bargoskihpáriid dahje eará oahpes olbmuid soames ládje. Dehálaš lea ahte čájehat leat leamen olbmui guhte dárbbaša doarjaga, ságastat ja guldalat almmá ahte dubmet, ja soaittát sihkkarastit ahte gávdnabeahtti ovttas somás áššiid. Ságastallan buot vejolaš áššiin, ii dušše veadjimis, lea buorre vuohki čájehit fuolaheami ja dahkat álkibun ságastit maiddái váddásut fáttáin. Ii dárbbaš leat mielladearvvasvuođa áššedovdi vai sáhttá doarjut gean nu gii dan dárbbaša.

Cavgileamit mo doarjut olbmo gii veadjá heittogit

Ii leat álo vuohttimis go olmmoš veadjá heittogit, nu ahte jeara roahkkadit mo son veadjá jos smiehttat dan. Sáhttá orrut váttis doarjut olbmo gii veadjá heittogit. Muhto deháleamos lea ahte čájehat ahte leat beroštuvvan, ovdamearkka dihte guldalemiin ja veahki fállamiin.

Jos humat olbmuin gii veadjá heittogit:

  • Duostta jearrat mo son veadjá. Vállje áiggi ja báikki gos sáhttibeahtti hupmat ráfis. Muhtumin sáhttá leat álkit ságastit, jos seammá áigge bargá maid nu eará, ovdamearkka dihte váccaša dahje káfestallá.
  • Gudnejahte jos olmmoš ii háliit ságastit. Dat geas jearat, sáhttá jurddašit ahte lea menddo priváhta ášši ságastit iežas heajos dili birra dahje heahpana dan mo veadjá. Ale beahttašuva jos olmmoš ii háliit ságastit iežas veadjimis, dehálaš lea ahte čájehat ahte leat beroštuvvan. Daja ahte leat leamen das, jos olmmoš rievdada oaivila.
  • Guldal rahpasit ja dubmekeahttá. Čájet ahte guldalat nu ahte nivkalat, humihat ja ozat čalbmeoktavuođa. Daga joatkkagažaldagaid, jos it ipmir. Garvve addimis dalán rávvagiid dahje muitaleamis iežat vásáhusaid birra. Sáhtát nannet váttes dovdduid nu ahte dajat ahte olmmoš orru mannamin čađa maid nu váddásiid. Jeara leago mii nu, mii sáhtášii rievdadit dili buoret guvlui. Dan ládje bovdet gieđahallat dili ovttas ja gávdnat čovdosa. Jos lea streaŋggis ja geahččala oažžut heittogit veaddji olbmo “oaittáskit” dahje gieđahallat čuolmma, sáhttá dat dagahit streassa, heahpada ja sivalašvuođa. Dávjá lea doarvái ahte beare lea ja guldala.

  • Gaskkus doaivaga. Daja ahte jáhkát dili buorránit, vaikko áddetge ahte dat lea váttis juste dál. Daja ahte gieđahallabeahtti dan ovttas ja ahte lea dábálaš ahte olbmot vedjet heittogit eaige oainne maidege buorránemiid dalle, muhto dasto vedjet buorebut. Sáhtát maiddái fállat ohcat dieđu doarjagiin mat leat oažžumis ja main soaitá leat veahkki. Dat lea earenoamáš dehálaš jos fuolastuvat das, maid olmmoš muitala.
  • Jos olmmoš veadjá hui heittogit, roahkasmahte su ohcat ámmátveahki. Don it ieš sáhte leat olbmo psykologa, muhto sáhtát leat lagamuš. Sáhtát fállat veahki áiggi várremii dahje leat mielde doaktára vuostáiváldimis. Daga čielggasin ahte leat doppe álo gitta dan rádjai go olmmoš oažžu veahki ja ahte háliidat leat mielde olbmo eallimis maiddái maŋŋá. Jos jáhkát ahte livččii buorre ahte dan olbmo lagamužžat ožžot diehtit su veadjima, sáhtát jearrat ahte heivego, ahte humat soapmásiin geasa son luohttá.
  • Jeara jos doai galgabeahtti hutkat maid nu ja maid son háliida dahkat. Dávjá olmmoš veadjá buorebut go beassá bargat áššiid maidda liiko. Dat sáhttá leat káfestallan, váccašeapmi, filmma geahččan, spáppa čiekčan dahje mii nu earáid. Cavgileamit ođđa oktasaš buđaldusaide sáhttet leat maiddái buorit, dasgo ođđa beroštumit dolvot ođđa gaskavuođaide ja čatnasemiide. Eatnasat mis vedjet bures go leat rutiinnat ja áššeoktavuođat beaivválaš eallimis dallego mii veadjit heittogit. Dan dihte sáhtát maiddái jearrat jos doai ovdamearkka dihte sáhtášeidde trenet ovttas, studeret dahje bargat maid nu eará. Guldal maid olmmoš nagoda bargat juste dál, amas šaddat menddo lossadin.
  • Leage gierdevaš. Čájet ahte don leat olámuttus, jos olmmoš háliida hupmat dahje dahkat maid nu. Váldde oktavuođa ja doala oktavuođa, vaikko son ii leatge nu sosiála go dábálaččat.

Doarjja ámmátveahki ohcamii

Jos du mielas olmmoš dárbbaša eambo doarjaga ja veahki, sáhtát veahkehit su gávdnat rivttes báikki.

Divššu ohcan sáhttá leat váttis olbmui, gii ii veaje bures. Sáhttá leat váttis diehtit, maid muitala dearvvašvuođafuolahusas ja váttis muitalit mo ášši lea. Dearvvašvuođafuolahusa vuohki bargat dábálaččat lea vuos dahkat árvvoštallama ja dasto sirdit olbmo ovddosguvlui dahje fállat áiggi dobbelabbui dili árvvoštallama vuođul, mii ii soaitte vástidit olbmo dárbbu njuolga ságastit iežas dovdduid birra. Olmmoš sáhttá dovdat ahte su hoiggadit ovdanruoktot. Danin lea dehálaš ahte don su doarjjan bivddát dearvvašvuođafuolahusa dárkilastit čuovvovaš lávkki – gii váldá oktavuođa dahje geasa galgá váldit oktavuođa, maiddái goas ja mo dat galgá dáhpáhuvvat.

Eambo dieđut

Ruoŧagillii: Att söka stöd och hjälp (1177.se)

Ruoŧagillii: 1177 på lätt svenska (1177.se)

Eará gielaide: 1177 på andra språk (1177.se)

Ruoŧagillii: Om du är ung och mår dåligt (umo.se)

Eará gielaide: Om du är ung och mår dåligt (youmo.se)

Ruoŧagillii: Hur kan du hjälpa en person som har självmordstankar? (1177.se)

Uppdaterat: 2025-03-13